12.12.2015.

Reakcije Sigurne mreže na predložene izmjene i dopune zakona o zaštiti od nasilja u porodici u FBIH

 5.11.2015. 

UTVRĐEN NACRT ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OD NASILJA U PORODICI/OBITELJI

http://www.klix.ba/vijesti/bih/utvrdjen-nacrt-zakona-o-izmjenama-i-dopunama-zakona-o-zastiti-od-nasilja-u-porodici/151105059

02.12.2015

Vijesti o usvajanju Nacrta Zakona u Zastupničkom domu Parlamenta FBIH

http://direkt.ba/zastupnicki-dom-prihvatio-nacrt-zakona-o-izmjenama-zakona-o-zastiti-nasilja-u-obitelji/

http://www.bljesak.info/rubrika/vijesti/clanak/financiranje-sigurnih-kuca-70-posto-iz-proracuna-federacije-30-posto-iz-zupanija/140655

REAKCIJA SIGURNE MREŽE

Članice SM su reagirale i poduzele niz aktivnosti u cilju sprečavanja usvajanja ovog Nacrta Zakona.

Obrazloženje : A/Uloga nevladinih organizacija 

1.Nevladin sektor u BiH  unazad 20  godina se umrežava u cilju jedinstvenog pristupa problemu nasilja u porodici i nasilja nad ženama i uspostavljanju  adekvatnog institucionalnog sistema koji će omogućiti ženama i djeci žrtvama nasilja pravo na život  bez nasilja, te se osnivaju se prve Sigurne kuće za žrtve nasilja  kao odgovor nevladinih organizacija  na situaciju u društvu i potrebe žrtava nasilja.

2.U prethodnih petnaest godina hiljade zlostavljanih žena i djece su pronašli utočište i spas, pružena im je psihološka, socijalna, pravna i ekonomska  podrška u okviru navedenih nevladinih organizacija tokom i nakon boravka  u Sigurnim kućama.

3.Paralelno sa vođenjem Sigurnih kuća nevladin sektor aktivno sudjeluje u:donošenju pripadajuće legislative (zakona, pravilnika)iIzgradnji sistemskih odgovora u saradnji sa institucijama ,osiguranju finansiranja  za rad Sigurnih kuća,uspostavljanju novih nedostajućih servisa i usluga u skladu sa potrebama žrtava nasilja: usluge besplatne pravne pomoći, savjetovališta, programima resocijalizacije i podrške u ekonomskom osnaživanju.

4.Postoji  kontinuitet u vaninstitucionalnom djelovanju, koji podrazumjeva  uspostavljanje kompletne zaštite, uslužnih servisa i obuke koja je uključivala i uključuje ne samo žrtve i počinitelje nego i institucionalne aktere. Također, izgrađena je mreža zajedničkog reagovanja na problem nasilja kako unutar pojedinih sektora tako i između različitih sektora-multidisciplinarni pristup, te u tom kontekstu uspostavljeni sistemi  koji funkcionišu i daju dobre rezultate.  

B/Legislativa :

1.Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici FBiH, usvojenim 2005.godine prvi put se formalizuje sistem zaštite žrtava nasilja, Sigurne kuće postaju prepoznate kao oblik zaštite ali izostaje normiranje pravnog položaja Sigurnih kuća.

2.2013. u FBiH je donešen novi zakon o zaštiti od nasilja u porodici (u cilju poboljšanja zaštite i normiranja pravnog položaja , kao i načina finasiranja Sigurnih Kuća). Nevladine organizacije su inicirale i dale veliki doprinos u izradi oba  zakona.

3.Iako je Zakonom definirano da se u roku od 6 mjeseci donesu odgovarajući podzakonski akti, između ostalih i Pravilnik o kriterijima i standardima za osnivanje, rad i finansiranje Sigurnih kuća u Federaciji BiH, još uvijek nije donešen.  

4.U decembru 2015 godine , u oba parlamenta FBiH  usvojen je Nacrt izmjena i dopuna Zakona o zaštiti od nasilja  te se predlaže :

Izmjena člana 35. na način da se sigurna kuća se osniva u skladu sa Zakonom o ustanovama («Službeni list RBiH, br. 6/92, 8/93 i 13/94»), da se sredstva za finansiranje privremenog zbrinjavanja žrtve nasilja u sigurnoj kući osiguravaju  iz Budžeta Federacije BiH u iznosu od 70% iz budžeta, kantona 30% od utvrđene cijene smještaja žrtve nasilja u sigurnoj kući

C/ Naš stav –pravni status 

1. Zakon o ustanovama («Službeni list RBiH, br. 6/92, 8/93 i 13/94»), koji se predlaže kao pravni osnov za osnivanje Sigurne kuće, je uredba sa zakonskom snagom preuzeta iz bivse SFRJ , koja nije u s skladu sa postoječim stanjem i koja uopšte ne prepoznaje žtrve nasilja kao kategoriju i shodno tome specefične uslove i kriterije za njihov smještaj , jer je  u to vrijeme problem nasilja u porodici bio potpuno nepoznat i predstavljao je privatni problem porodice.

2. Sigurne kuće u proteklih 15 godina su osnovale i vode NVO  u skladu sa Zakonom o udruzenjima i fonadacijama , koji pruza dovoljan i valjan pravni osnov za uspostvljanje ove vrste podrške i zaštite od strane nevladinog sektora.

4. Uspostvljanjem Sigurne kuće kao ustanove povećavaju se troškovi menadžmenta i administracije, (organizaciona strukture, upravljačka struktura) ali i finansijski izdaci umjesto da se ti troškovi/sredstva usmjere ka onima zbog kojih se i uspostavlja ovaj mehanizam zaštite od nasilja. Ovdje naglašavamo  činjenicu  da  Vlada Federacije  nije  dosada  dodjeljivala  dostatna sredstava za ove namjene . Federacija  je u zadnje 4 godine izdvajala sredstva u iznosima  od 180.000 do 220.000KM , za 6 Sigurnih  Kuća  uspostvljenih u Federaciji. Usporedbe radi troškovi funkcionisanja jedne Sigurne kuće na godišnjoj osnovi sa kapcitetom od 25  osoba iznose 240.000.KM.

4.Navedenim predloženim izmjenama isključuju se vaninstitucionalni akteri iz sistema zaštite koji su uspostavili i izgradili sveobuhvatni sistem zaštite koji ne obuhvata samo smještaj žrtava nego osigurava usluge i servise koji osiguravaju njihovu integraciju u društvo a prije svega da uspostave kontrolu nad vlastitim životom (ekonomsko osnaživanje, pravna pomoć, psihološka podrška, okupaciona terapije).

5. U praksi ustanove koje su dosada osnovale nevladine organizacije, nisu uspjele da se održe osim onih ustanova koje su zasnovane isključivo  na profitabilnim osnovama i na dugotrajnom smještaju (domovi za stara lica npr). Pitanje nasilja u porodici i zbrinjavanje žrtava nasilja ne može se posmatrati kao profitabilno pitanje, niti predstavlja dugotrajni  smještaj, nego privremenu mjeru zaštite od nasilja i psihosocijalnu podršku.

C.1 /Finansiranje sigurnih kuća

Prema predloženim  Izmjenam zakonu o zaštititi od nasilja u porodici, Federacija se obavezuje na finansiranje samo varijabilnih troškova (hrana, odjeća, obuća, materijal ) u iznosu od 70% troškova kroz cijenu jednodnevnog smještaja korisnice, a ne predviđaju se sredstva za fiksne  troškove. (režije, uposleni).

1. Navedenim prijedlozima  finansiranje stvarnih troškova skloništa nije jasno definisano, nedostatno je a posebno u pogledu samog karaktera zaštite i podrške. Da li se problem nasilja može riješiti samo tim da nekom obezbijedite samo krevet, hranu i osnovne higijenske potrepštine. Šta je sa drugim potrebama žena i djece?

2.Predloženim izmjenama teret finansiranja bi se prebacio na nevladine organizacije , što će u konačnom dovesti do zatvaranja Sigurnih kuća ,što predstavlja težak presedan ne samo u BiH ,nego i u zemljama bližeg i šireg okruženja i urušava uspostavljeni sistem zaštite u Federaciji BiH i u konačnom krši osnovna ljudska prava , prava na život bez nasilja. 

Pedložena  zakonska rješenja ni u jednoj odredbi nisu u suglasnosti sa Istanbulskoj konvencijom. BiH je jedna od prvih zemalja u Evropi koja ju je ratificirala i obavezala se na njenu dosljednu primjenu. S tim u vezi,  međunarodne organizacije u BiH (UNWOMEN), u saradnji sa Gender centrom F BIH ,već rade na usaglašavanju zakona iz oblasti nasilja na svim nivoima sa Istanbulskom konvencijom, što podrazumjeva da će uključiti i izmjene navedenog zakona i na federalnom i kantonalnom nivou. Nije li onda izjašnjavanje federalnih i kantonalnih vlasti o izmjenama zakona, dodatni teret koji će uskoro trebati ponovo mijenjati i usaglašavati?

Zbog navedenog prijedlog Sigurne mreže je da se Sigurne kuće mogu osnovati na osnovu Zakona o ustanovama ili/i  Zakona o udruženjima i fondacijama čime ne bi bilo ugroženo postojanje i opstanak postojećih Sigurnih kuća u FBiH.  

Takođe je vrlo važno da finansiranje boravka u Sigurnim kućama obuhvati i fiksne troškove Sigurnih kuća.

Stav nevladinih organizacija koje vode Sigurne kuće u Federaciji BiH, je ako se usvoji prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, kojim se predviđa  da se Sigurne kuće osnivaju isključivo  kao ustanove, nevladine organizacije će odmah zatvoriti postojeće Sigurne kuće. 

Zagovaračke aktivnosti

01.12.2015.

U Sarajevu akcija ”Recimo ne!” o lošem finansiranju sigurnih kuća

http://poslovnisvijet.ba/u-sarajevu-akcija-recimo-ne-o-losem-finansiranju-sigurnih-kuca/

27.01.2016.

UDRUŽENJE “VIVA ŽENE” UPOZORAVA NA MOGUĆNOST UGROŽAVANJA OPSTANKA SIGURNIH KUĆA U FBIH

http://www.mi2.ba/agencija/udruzenje-viva-zene-upozorava-na-mogucnost-ugrozavanja-opstanka-sigurnih-kuca-u-fbih/

http://www.rtvtk.ba/v2/vijesti/item/6224-vive-zene-upozoravaju-rad-sigurnih-kuca-doveden-u-pitanje

http://boljatuzla.ba/odrzana-javna-rasprava-u-tuzli-usvajanjem-clana-35-ugrozen-opstanak-sigurnih-kuca-u-fbih/

29. 01.2016.

U Zenici javna rasprava o finansiranju sigurnih kuća

http://visoko.co.ba/u-zenici-javna-rasprava-o-finansiranju-sigurnih-kuca/43860/

15.2.2016  Mostarske sigurne kuće zatvorene zbog nedostatka novca

http://prvi.tv/vijesti/bih/mostarske-sigurne-kuce-zatvorene-zbog-nedostatka-novca/56520

17.02.2016. Sarajevski otvoreni centar, Medica Zenica, Fondacija za lokalnu demokratiju Sarajevo, Vive žene Tuzla, Žena BiH Mostar, Žene s Une Bihać i Žene ženama Sarajevo podnijele su žalbu Instituciji ombudsmena za ljudska prava sa ciljem da ispita sistemsko kršenje Zakona o zaštiti od nasilja u porodici Federacije BiH.

http://faktor.ba/upucena-zalba-instituciji-ombudsmena-bih-ispitati-krsenje-zakona-o-zastiti-od-nasilja-u-porodici-fbih/ 

Dana 08.04.2016. godine Sigurnu kuću u Sarajevu koju vodi Fondacija lokalne demokratije su posjetile predstavnice izvršne i zakonodavne vlasti Kantona Sarajevo. Delegaciju je predvodila predsjedavajuća Skupštine  Ana Babić i ministrica Ministarstva  za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice  Amele Dautbegović, a delegaciju su sačinjavale i predstavnice Kluba parlamentarki Kantona Sarajevo:  Segmedina Srna Bajramović, Sabina Čudić, Bibija Kerla, Mersiha Mehmedagić i Neira Avdibegović.

Zajednički je zaključak  da će se u narednom periodu  od strane svih prisutnih angažirati, kako bi se pitanje sporne izmjene člana zakona riješilo na najadekvatniji način imajući pri tom u vidu najbolju soluciju za same žrtve nasilje koje će u konačnici snositi posljedice istog.

Učešče članica SM u tematskim emisijama : 

http://balkans.aljazeera.net/video/kontekst-porodicno-nasilje 

http://youtu.be/KGLXhxpgEJY

http://www.bhrt.ba/bht1-emisije/novi-ugao/